Tužba koja je podnesena od strane Elektroprivrede BiH odnosila se na objave u kojima se govorilo o najavi eksperimentalnog spaljivanja otpada u Termoelektrani Tuzla što je, kako su naveli iz Elektroprivrede BiH, dovelo do povrede prava ličnosti, narušavanja ugleda, časti i poslovne reputacije kompanije. U tužbi se navodi da su Musić i Selman tokom juna ove godine na društvenoj mreži Instagram objavili niz video materijala sa, kako su opisali, “neistinitim, tendencioznim i uvredljivim tvrdnjama” u vezi s radom Termoelektrane Tuzla, čime je, kako kažu, nanesena šteta ugledu i časti Elektroprivrede. S tim u vezi, Elektroprivreda od tuženih je tražila novčanu naknadu te objavu zvaničnog demanta putem sredstava javnog informisanja, te zabranu daljeg iznošenja i objavljivanja sadržaja koji, kako tvrde, narušavaju ugled kompanije.
Općinski sud u Tuzli je medjutim donio je rješenje kojim odbacuje tužbu Termoelektrane protiv aktivista iz ovog grada za naknade štete zbog klevete, jer javni organ nema pravo na takvu tužbu. U odluci Suda se navodi da je Termoelektrana Tuzla predala tužbu radi naknade štete zbog klevete putem sredstava javnog informisanja. Nakon odbacivanja tužbe, Sud je obavezao Termoeletranu u svojstvu tužitelja da nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosima od po 488 KM.
Prema Zakonu o zaštiti od klevete, javnom organu nije dozvoljeno da podnese zahtjev za naknadu štete zbog klevete. Javnim organom se smatraju organi zakonodavne, izvršne, sudske vlasti, organi uprave, pravno lice s javnim ovlaštenjima koje je osnovano u skladu sa zakonom, te pravno lice koje je u vlasništvu ili pod kontrolom Federacije, kantona, općine ili grada, ili nad čijim radom javni organ vrši nadzor.
“Iz navedenog razloga tužiocu nije dozvoljeno da podnese zahtjev za naknadu štete zbog klevete pa je sud, shodno naprijed citiranim odredbama Zakona, donio ovakvu odluku”, navodi se u rješenju Suda.
U odluci se navodi da je tužilac pravno lice u kome je 90,37 posto kapitala u vlasništvu Federacije BiH a 9,63 posto u vlasništvu malih dioničara, iz čega se izvodi zaključak da je riječ o pravnom licu koje je u pretežnom vlasništvu i pod kontrolom Federacije.