Rijeka Neretva predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu i jedan od najvrijednijih riječnih prostora u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Na potezu od Kalinovika do Mostara na Neretvi je već izgrađeno čak pet velikih hidroelektrana, zbog čega je jasno da je ova rijeka decenijama izložena snažnom infrastrukturnom pritisku. Upravo zato dodatni planovi za izgradnju novih energetskih objekata na njenom toku otvaraju ozbiljna pitanja o granicama daljnje devastacije, o pravu javnosti da bude uključena u odlučivanje i o tome da li je krajnje vrijeme da se preostali netaknuti dijelovi Neretve trajno zaštite. Posebno zabrinjava činjenica da je praktično jedini veći netaknuti dio Neretve njen kanjon na prostoru Grada Konjica, prostor koji se s pravom smatra jednim od posljednjih divljih riječnih kanjona u ovom dijelu Evrope, poznat po izuzetnim pejzažnim vrijednostima, endemskim vrstama biljaka i životinja, biodiverzitetu i razvoju aktivnosti poput raftinga, koje ovom području daju i ozbiljan ekološki, turistički i društveni značaj.
Pokret Karton revolucija nalazi se u posjedu dokumenta koji potvrđuje da je JP Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. Sarajevo Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije podnijela zahtjeve za dodjelu koncesija, putem samoinicijativne ponude, za izgradnju HE „Bjelimići“, PHE „Bjelimići“ i HE „Glavatičevo“. Iz dostavljenih informacija proizlazi da je resorno ministarstvo već održalo sastanak sa predstavnicima lokalne zajednice, te da je zatražena prethodna saglasnost Gradskog vijeća Konjic, što pokazuje da se procedura za ove projekte već vodi. Istovremeno, prema informacijama koje su dostavljene od JP Elektroprivreda BiH, ovo javno preduzeće trenutno ne raspolaže važećim dozvolama vezanim za HE „Bjelimići“, PHE „Bjelimići“ i HE „Glavatičevo“, što dodatno pojačava potrebu za potpunom transparentnošću i pravovremenim informisanjem javnosti o svakom narednom koraku.
Posebno je alarmantno to što se o projektima ovakvih razmjera govori i odlučuje daleko od očiju šire javnosti, iako se radi o prostoru od ogromnog značaja za prirodu, lokalne zajednice i budući razvoj ovog dijela Bosne i Hercegovine. Javnost ne smije biti svedena na pasivnog posmatrača procesa koji mogu trajno promijeniti lice jednog od najvrijednijih riječnih područja u zemlji. Ako se uz već postojećih pet velikih hidrocentrala planiraju još HE „Bjelimići“, PHE „Bjelimići“ i HE „Glavatičevo“, to bi značilo dodatno opterećenje prirodne cjeline Neretve i slanje poruke da za ovu rijeku više nema granice preko koje se ne može ići. Takav pristup bio bi previše čak i za rijeku koja je već decenijama izložena intenzivnoj eksploataciji, a naročito za njen posljednji veći netaknuti kanjonski prostor koji bi, umjesto novih zahvata, morao dobiti institucionalnu zaštitu.
Dodatnu težinu cijeloj priči daje i činjenica da se ovi projekti i dalje nalaze u okviru odluke o proglašenju javnog interesa, pristupanju i pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, te pristupanju dodjeli koncesija, koju je donijela Vlada Federacije Bosne i Hercegovine. Prema dokumentu kojim raspolaže Karton revolucija, ta odluka je i dalje na snazi, ali je jednako važno naglasiti da, prema istom pravnom osnovu, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može navedenu odluku ili njene dijelove izmijeniti ili staviti van snage. Drugim riječima, ne postoji nikakav razlog da se javnosti predstavlja kako je riječ o gotovoj stvari o kojoj više nije moguće raspravljati. Naprotiv, postoji i pravni i društveni prostor da se ovi projekti preispitaju, da se u obzir uzmu interesi građana i da se zaštita javnog dobra stavi ispred investicionih planova.
U svemu tome posebno je važno otvoriti i pitanje zaštite ovog područja. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, zajedno sa lokalnom zajednicom, pristupilo je procesu proglašenja planine Prenj zaštićenim područjem. Međutim, iako je kanjon Neretve neodvojivi dio te prirodne cjeline i iako po svojim vrijednostima nesumnjivo zaslužuje najviši stepen pažnje, sve ukazuje na to da je upravo ovaj prostor ostavljen izvan budućeg okvira zaštite. Takav pristup teško je opravdati bilo stručnim, bilo javnim interesom. Ako se zna da je riječ o jednom od posljednjih očuvanih segmenata Neretve, onda je logično i odgovorno tražiti da upravo taj prostor bude prepoznat kao područje koje treba zaštititi, a ne dodatno opteretiti novim hidroenergetskim zahvatima.
Karton revolucija zato insistira na potpunom otvaranju procesa prema javnosti, na prikupljanju svih relevantnih informacija, transparentnom informisanju građana i uključivanju zainteresovanih strana u svaku fazu odlučivanja. O pitanjima koja mogu imati nesagledive posljedice po prirodu, ekosisteme, turizam, lokalnu ekonomiju i kvalitet života ljudi ne može se odlučivati u uskim administrativnim krugovima i bez stvarne javne rasprave. Neretva nije samo energetski resurs, ona je javno dobro, prirodno naslijeđe i dio identiteta ove zemlje. Upravo zato borba za njen kanjon nije samo borba protiv tri nova projekta, nego i borba za princip da posljednji slobodni i očuvani dijelovi naših rijeka ne smiju biti žrtvovani bez jasnog, stručnog i demokratskog procesa. Cilj Karton revolucije je da se kroz transparentan i ozbiljan društveni dijalog osigura uključivanje javnosti, zaustave štetni planovi i da kanjon Neretve konačno dobije status zaštićenog područja kakav po svim svojim vrijednostima zaslužuje.