Pokret Karton revolucija organizovao je u srijedu, 10. juna 2026. godine, u Konjicu javnu tribinu pod nazivom „Kakva je budućnost Neretve?“, koju je u zajedničkoj saradnji s pokretom realizovao Transparency International u BiH, Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT i Udruženje „Zeleni – Neretva“ Konjic. Skupu je prisustvovalo oko 90 građana s prostora Grada Konjica, koji su dobili priliku da se na neutralan i naučno utemeljen način upoznaju s mogućim posljedicama izgradnje hidroenergetskih objekata na rijeci Neretvi.
Tribina je održana s ciljem da se objektivno i činjenično predstave potencijalni utjecaji hidroenergetskih projekata na Neretvu, uz poseban osvrt na Prednacrt Zakona o Nacionalnom parku Prenj, iz čijih je granica rijeka Neretva trenutno izostavljena. Otvarajući teme o kojima građani često nisu dovoljno informisani, Karton revolucija i partnerske organizacije postavili su pitanja koja, kako je istaknuto, generacijski određuju sudbinu Neretve, Prenja i čitave regije.
Neretva i Prenj pred sudbonosnim odlukama
Predstavnik Karton revolucije Adi Selman poručio je da se Neretva i Prenj nalaze pred odlukama koje će imati dalekosežne posljedice, te da je upravo zato uloga građana, informisanih i spremnih da djeluju, ključna.
„Pitanje hidroelektrana, zaštite planine Prenj i zaštite rijeke Neretve generacijski će odrediti sudbinu Neretve, Prenja i čitave ove regije. Danas smo otvorili te teme. Kao građani, koji često nisu dovoljno informisani, ponudili smo znanje i informacije kako bismo svi zajedno, u Konjicu, ali i širom Bosne i Hercegovine, bili educirani i spremni da, ukoliko bude potrebno, branimo Neretvu i Prenj, da njima bolje upravljamo i, što je najvažnije, sačuvamo ih za buduće generacije. Ono što ovdje imamo ne postoji nigdje drugo na svijetu“, kazao je Selman.
Prenj se ne može zaštititi bez Neretve
Selman je posebno govorio o Prednacrtu Zakona o Nacionalnom parku Prenj, naglasivši da izostavljanje rijeke Neretve iz granica budućeg parka predstavlja propust koji se mora ispraviti. Upozorio je i na nedostatak kaznenih i krivičnih odredbi koje bi spriječile loše upravljanje zaštićenim područjima:
„To je nešto što se mora promijeniti. Prenj nije samo Konjic. Prenj pripada i Jablanici i Mostaru. Prenj ne može biti zaštićen bez rijeke Neretve, kao što ni zakon ne može biti kvalitetan ukoliko ne sadrži kaznene i krivične odredbe, kako nam se ne bi ponovili primjeri lošeg upravljanja poput onoga na Prokoškom jezeru. Mnogo je stvari koje treba unaprijediti. Upravo zbog toga imamo lokalna udruženja iz Konjica, ali i organizacije koje djeluju na području cijele Bosne i Hercegovine. Imali smo večeras i predstavnike Gradskog vijeća Konjic kako bismo svi zajedno kreirali zakone i procese na pravi način i spriječili da nam se ponovi sudbina Prokoškog jezera, Nacionalnog parka Una i drugih područja koja su, upravo nakon što su postala zaštićena, došla na rub uništenja“.
Hidroelektrane Glavatičevo i Bjelimići – „posljednji ekser u kovčeg Neretve“
Govoreći o planiranoj izgradnji hidroelektrana Glavatičevo i Bjelimići, Selman je upozorio na ozbiljne ekološke posljedice koje bi takvi zahvati ostavili na jednu od posljednjih očuvanih divljih rijeka Evrope. Gornji tok Neretve, podsjetio je, u dostupnim izvorima redovno se navodi među pet najznačajnijih divljih rijeka na kontinentu.
„Posljedice će najbolje objasniti struka, ali je sigurno da bi ih bilo. Došlo bi do stvaranja akumulacijskih jezera, narušavanja riječnog ekosistema i uništavanja dijela rijeke koji predstavlja jednu od najvećih prirodnih vrijednosti Evrope. Taj prostor je već sada djelimično devastiran različitim ljudskim utjecajima i hidroelektrane u Glavatičevu i Bjelimićima predstavljale bi posljednji ekser u posmrtni kovčeg rijeke Neretve. To ne smijemo dozvoliti i vjerujemo da se to neće dogoditi“, naveo je Selman.
Tri mjeseca bez odgovora Grada Konjica o koncesijama
Jedna od ključnih tema tribine bilo je i pitanje transparentnosti rada lokalnih institucija. Selman je istaknuo da Karton revolucija već više od tri mjeseca čeka odgovor Gradske uprave Konjic na zahtjev za informaciju o tome da li je postupljeno po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za koncesiju za hidroelektrane u gornjem toku Neretve.
„Trenutno od Grada Konjica ne možemo dobiti informaciju o tome da li su postupali po zahtjevu za izdavanje saglasnosti za koncesiju za hidroelektrane. Više od tri mjeseca čekamo odgovor na naš dopis. Upravo zato smo na ovoj javnoj tribini dodatno istaknuli tu temu, s nadom da ćemo podići komunikaciju na viši nivo. Ključno je da institucije, u ovom slučaju Grad Konjic, komuniciraju s građanima i da zajedno dođemo do najboljeg rješenja, a ne da se informacije skrivaju i krši Zakon o slobodi pristupa informacijama. Takvo postupanje vodi nezadovoljstvu građana, a nezadovoljstvo može dovesti do protesta, blokada i drugih situacija koje nikome nisu potrebne“, zaključio je Adi Selman iz Karton revolucije.
Variščić: Javnost mora biti informisana, a procesi transparentni
Predsjednik Udruženja „Zeleni – Neretva“ Konjic, Amir Variščić kroz video-prezentaciju upoznao je prisutne s problematikom izgradnje hidroelektrana u gornjem toku Neretve, naglasivši da javnost mora biti upoznata sa svim odlukama – od lokalnog do najvišeg nivoa vlasti.
„Javnost mora biti informisana o svemu što se radi i o svim odlukama koje se donose, od lokalnog do najvišeg nivoa vlasti. U ovom slučaju bojimo se da postoje određeni dogovori iza zatvorenih vrata. Međutim, odgovornost nije samo na zvaničnicima i nosiocima vlasti. Nažalost, dio odgovornosti snose i sami građani, koji se nedovoljno uključuju u procese koji su zakonom predviđeni. Ukoliko se ne uključite na vrijeme, nego čekate da vam bager dođe pod prozor i tek tada reagujete, tada je već kasno“, rekao je Variščić.
Variščić je poručio i da društvo treba realno procijeniti stvarni potencijal Neretve i način na koji ga treba koristiti, podsjećajući na primjer odustajanja od hidroelektrane Konjic, nakon čega se na prostoru između Konjica i Glavatičeva spontano razvila turistička djelatnost.
„Cilj ove tribine nije samo razgovor o hidroelektranama i potencijalu rijeke Neretve. Cilj je da društvo procijeni kakav je stvarni potencijal Neretve, koliko on vrijedi i na koji način ga treba koristiti – da li za proizvodnju električne energije ili za druge namjene, poput razvoja turizma. Nešto slično imali smo i u slučaju hidroelektrane Konjic, od čije se izgradnje, srećom i zahvaljujući snažnoj reakciji javnosti, na kraju odustalo. Na tom istom prostoru, između Konjica i Glavatičeva, spontano se razvila turistička djelatnost koja je u svega nekoliko godina doživjela ekspanziju“, kazao je Variščić.
Transparency International: Koncesije, korupcija i skromna korist za građane
Srđan Traljić iz Transparency Internationala u BiH govorio je o motivima uključivanja te organizacije u borbu za zaštitu Neretve i Prenja, povezujući pitanje koncesija s rizicima od korupcije prisutne širom Bosne i Hercegovine.
„Naš prvenstveni motiv, kao udruženja građana koje insistira na borbi protiv korupcije, jeste da se uključimo u pitanja koncesija, koja su vrlo važna i u kojima je korupcija širom Bosne i Hercegovine veoma prisutna. Naša istraživanja pokazuju zabrinjavajući trend – da Bosna i Hercegovina posljednjih nekoliko godina privlači investicije od kojih građani imaju malo koristi, kako u smislu koncesionih naknada, tako i u smislu otvaranja novih radnih mjesta“, rekao je Traljić.
Prema podacima do kojih je Transparency International došao kroz uspostavljeni registar koncesija, na nivou cijele Bosne i Hercegovine godišnje se naplati oko 125 miliona konvertibilnih maraka koncesionih naknada od svih hidroelektrana, rudnika i drugih prirodnih dobara datih pod koncesiju, dok je učinak na otvaranje novih radnih mjesta, posebno kod malih hidroelektrana, izrazito skroman.
Glas građana u središtu rasprave
Nakon izlaganja predavača, građanima je pružena prilika da se kroz pitanja uključe u raspravu i iznesu vlastite stavove o zaštiti Neretve i izgradnji hidroelektrana u njenom gornjem toku. Time je tribina ispunila svoju osnovnu svrhu – da znanje i informacije vrati u ruke onih kojih se ova pitanja najviše tiču.
Organizovanjem ove tribine Karton revolucija je, zajedno sa Transparency Internationalom u BiH, Fondacijom ACT i Udruženjem „Zeleni – Neretva“ Konjic, još jednom potvrdila svoju ulogu pokreta koji pravo na čistu vodu, zdravu prirodu i transparentno odlučivanje stavlja ispred svih drugih interesa. Poruka iz Konjica jasna je: očuvanje Neretve i Prenja nema alternativu.
revolucija.ba – redakcija Karton revolucije