Početkom mjeseca januara, na pravoslavni Božić, aktivisti pokreta „Karton revolucija“ su prema gradskoj upravi Tuzla uputili inicijativu za postavljanje spomenika u čast herojske, ljudske misije Šefketa efendije Kurta u toku 2. Svjetskog rata. Naime, Badnja večer u zimu 1942. godine trebalo je da bude i posljednje u životima nekoliko stotina pravoslavnih Srba, jer su ustaške vlasti u okupiranoj Tuzli namjeravale srušiti Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice. Uporedo s rušenjem tuzlanske pravoslavne crkve, ustaše su namjeravale počiniti masovnu egzekuciju civila srpske etničke pripadnosti na Badnjak. Informacija o pripremi monstruoznog ustaškog plana doprla je do Šefketa ef. Kurta, koji je okupio ugledne Tuzlake i sročio rezoluciju koja je dostavljena njemačkim okupacionim snagama. Potpukovnik Wist, njemački komandant grada, hitro je reagirao, te su po Tuzli istaknuti plakati s upozorenjem “da nitko nikoga ne smije zlostavljati, oduzimati ili rušiti tuđu imovinu i dirati živalj koji slavi [Badnjak i Božić]”. Također, Njemačka komanda Tuzle je naredila ustaškim vlastima da ne smiju poduzimati bilo kakve akcije protiv naroda Tuzla bez isključivog odobrenja Njemačke uprave. Ovakva reakcija njemačkih vlasti je uslijedila kao rezultat pritiska ef. Kurta i drugih uglednih Tuzlaka. Poslije rezolucije upućene njemačkim okupacionim snagama, Šefket ef. Kurt i hadži Hasan-aga Pašić, nekadašnji gradonačelnik Tuzle, predvodili su delegaciju koja se sastala s Andrijom Artukovićem, ministrom unutrašnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske, inače jednim od najbližih suradnika Ante Pavelića. Njihov razgovor nije bilo nimalo prijatan, a u jednom trenutku, kako će kasnije ispričati svjedoci, Artuković je repetirao svoj luger i krenuo na Kurta i Pašića. Preostali članovi delegacije tuzlanskih uglednika poručili su Artukoviću da će cijela Tuzla “otići u šume”, ako ubije Kurta i Pašića. Ovo je odvratilo Artukovića od namjere. Na ovaj način spriječio se pokolj pravoslavaca na Božić 1942. godine ali i drugi masovni zločini. Šefket ef. Kurt ostao je u Tuzli sve do smrti. Preminuo je 1963. godine u 84. godini. Desetak hiljada građana Tuzle i okoline (pripadnika svih etničkih i vjerskih zajednica) došlo je na njegovu dženazu, a dirljiv govor održao je prota Đorđe Jovanović. Uslišena je intimna i neuobičajena molba prote Jovanovića, da on bude taj koji će u efendijin grob sići prije njega, dočekati tabut s efendijinim tijelom i položiti ga u grob.
Proslijeđena inicijativa
Stručna služba Gradskog vijeća Tuzla je inicijativu dana 13.02.2025. godine proslijedila Službi za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu. Resorna Služba za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu dostavila je daljnju informaciju o proceduri za postavljanje spomen ploče. Naime Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica je dužna pripremiti idejni prijedlog spomen obilježja sa zahtjevom za dostavljanje mišljenja o predmetnom obilježju sa aspekta adekvatnosti predloženog natpisa i samog izgleda istog. To znači da će Služba za komunalne poslove, izgradnju i poslove mjesnih zajednica u narednom periodu zaprimiti navedenu inicijativu te istu zajedno sa idejnim prijedlogom proslijediti Službi za kulturu, sport, mlade i socijalnu zaštitu na odobravanje. Predstavnici Građanskog pokreta „Buđenje“ će nastaviti pratiti ovu inicijativu.